aleksej sergejevič bogomolov
Prevod: Slobodan Damnjanović
Godina izdanja: 2025.
Broj strana: 606
Povez: Broširano
Format: 20 x 13 cm
Pismo: Latinica
ISBN: 978-86-6070-059-1; 978-86-6070-085-0; 978-86-6070-102-4
Cena sa popustom: 2200 RSD
Sigurna dostava
Sigurno plaćanje
Zagarantovan povrat novca
antička filosofija I–III
U prvom delu knjige Antička filosofija obrađena je istorija tzv. kosmološkog perioda, počevši od jonske škole (Tales, Аnaksimen, Anaksimander), preko Heraklita i Pitagore, zatim elejaca, atomista, zaključno sa sofistima i Sokratom, kao začetnikom antropološkog perioda u razvoju helenske filozofske misli.
U drugom delu Bogomolov se bavi klasičnim periodom koji je oličen u delima atomista, Platona i Aristotela, dok u trećem obrađuje helenistički period: epikurejce, stoike i skeptike. Knjiga Antička filosofija II donosi autorovo promišljanje o nerešenim pitanjima istorijske misli. Oslanjajući se na obilje tekstualnih izvora i doksografskih svedočanstava, Bogomolov prikazuje svoju periodizaciju
antičke filosofije, koja značajno odstupa od tradicionalne.
Antička filosofija III vodi čitaoca kroz tri ključne struje helenističke misli – epikurejstvo, stoicizam i skepticizam. Polazeći od života i učenja Epikura, kao i njegove radikalne ideje o nezavisnosti etike od religijskog i državnog autoriteta, Bogomolov pokazuje kako je jedan od najuticajnijih antičkih mislilaca oblikovao viziju moralnog društva bez bogova i gospodara.
Edicija Kiklopi
ALEKSEJ SERGEJEVIČ BOGOMOLOV (1927–1983) doktorirao je na temi „Teorije kreativne evolucije u modernoj anglo-američkoj filosofiji”. Naročito je bio posvećen modernoj engleskoj misli, epistemologiji i dijalektici. Jedan je od autora „Ateističkog rečnika”. Od 1958. do kraja života predavao je na katedri za istoriju svetske filosofije Moskovskog državnog univerziteta „M. V. Lomonosov”.
Autor je više od 200 naučnih radova, uključujući i udžbenike iz savremene svetske filosofije. Bio je jedan od prvih ruskih autora koji je analizirao opšte probleme teorije znanja, ontologije i metafizike engleske i američke filosofije, kao i nemačke filosofije u periodu od 1850–1950. godine.
Poslednjih godina života bavio se proučavanjem zakonitosti istorijskog razvoja svetske filosofske misli, objavio je nekoliko članaka i dve monografije o antičkoj filosofiji i teoriji istorijsko-filosofskog procesa (Antička filosofija).
Preveo je na ruski dela Tomasa Hobsa, Džona Loka, Tomasa Karlajla, Tomasa Pejna, Roja Vuda Selarsa, Rudolfa Hermana Locea, Adolfa Trendelenburga, Ralfa Valda Emersona i mnogih drugih.
Ostala izdanja iz ove edicije:




